"Brela su vrela ljepote" - doista, zahvaljujući gustim borovim šumama, lijepim plažama, bistrom moru, izvorima žive vode, Brela su već nekoliko desetljeća poznata kao jedno od najprivlačnijih turističkih mjesta u Dalmaciji. Ističu se izuzetno lijepom i gustom borovom šumom smještenom neposredno uz prekrasne šljunčane plaže, romantičnom i lijepo uređenom obalnom šetnicom, nadaleko poznatim restauracijama s morskim jelima. Smještajna ponuda Brela vrhunske je kvalitete, pa ne čudi što su hoteli u Brelima često birani za najbolje u Hrvatskoj. Osim uživanja u kupanju, Brela nude i raznovrsne mogućnosti za sport i rekreaciju: tenis, boćanje, minigolf, stolni tenis, vodene sportove. U restauracijama nude se specijaliteti domaće i međunarodne kuhinje. Tijekom sezone održavaju se kulturne i zabavne priredbe. Organiziraju se izleti.

Brela, naselje poznato u srednjoj Dalmaciji, na obali Makarskog primorja, na strmom biokovskom podgorju, 15 km sjeverozapadno od Makarske; 1600 stanovnika. Nazivala su se i Donja Brela. Topla ljeta ublažuje česti maestral. Temperaturu jesenskih i zimskih mjeseci znatno snižava jaka vruljska bura. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo (breljanska vugava, prošek); u okolici uspijevaju masline i višnje (maraska). Turizam. Na magistralnoj su prometnici (M2, E65) Split-Dubrovnik. Tu se ubicira grad Berulia, koji spominje Konstantin Porfirogenet (X. st.). Današnje naselje nastalo je u novije doba migracijom stanovništva iz podbiokovskih zaselaka. Župna crkva iz XIX. st. sagrađena je na mjestu starije barokne crkve; uz groblje se nalazi srednjovjekovna nekropola s osam nadgrobnih ploča urešenih reljefima (štitovi i mačevi). U crkvi se nalazi više nadgrobnih ploča iz XVIII. st. Tradicija Brela je i Limena glazba Brela, osnovana 1936. godine, na prijedlog tadašnjeg župnika Don Ante Soljanića.

Izvor informacija:

Leksikografski zavod "Miroslav Krleža"